Univerzitet u Mančesteru objavio je nedavno da je njegov istoričar umjetnosti prof. dr Džej Kenedi otkrio tajni kod u djelima klasičnog grčkog filozofa Platona (428. ili 427. pr. Hrista – 348. ili 347. pr. Hrista), koji je prema običajima onoga vremena bio i matematičar. Sa svojim učiteljem Sokratom i učenikom Aristotelom on je utemeljitelj zapadnjačkog načina mišljenja i sistema  u nauci.

Platon je poznat i kao  pisac tzv. Sokratovih dijaloga. Njegova filozofija je poznata po 36 dijaloga i 13 pisama koje mu pripisuje tradicija.

Filozofske teme izlagao je u obliku razgovora u često prepoznatljive grupe likova o nekoj temi, stavljajući u usta svog učitelja Sokrata ključne izvode, a nerijetko i otklone od uobičajenoga načina mišljenja.

Proučavajući te dijaloge na starogrčkom jeziku, Kenedi je isprobao neke tradicionalne teze - prema kojima je Platon, kao vješt matematičar i retoričar, u svoje tekstove pod određenim ključem ubacio  prikriveni tekst.

U časopisu za staru filozofiju i prirodne nauke "Apeiron",  nakon pet godina studiranja Platonovih radova, Kenedi dokazuje kako je na pitagorejski način Platon u tekstove zaista sakrio tvrdnje koje bi, izrečene javno u njegovo vrijeme, mogle biti vrlo opasne.

Njegov učitelj Sokrat upravo je zbog nesputanih istupanja bio osuđen na smrt.

Antička stihometrija pravi je sef za skrivanje dopunskoga sadržaja za upućene. To je vrlo čest način skrivanja i otkrivanja tajnog sadržaja od antike sve do Dantea.

U svom radu Džej Kenedi pokazuje na koji se matematički način u tim tekstovima mogu otkriti skriveni slojevi.

Ključevi pretvoreni u matematički algoritam omogućili su da kompjuteri  iz izvornih starogrčkih tekstova vrlo jednostavno izvuku Platonove, u njegovo vrijeme, vrlo škakljive stavove.

U saopštenju Univerziteta u Mačesteru citirani su neki od Platonovih tajnih stavova, koji su bili prikriveni:

- Budi ljubazan, jer sa svakim s kim se susrećeš vodiš tešku bitku.

- Ako se od žena traži da rade iste poslove kao muškarci, moramo ih podučiti.

- Neznanje je korijen svih zala.

- Samo su mrtvi doživjeli kraj rata.

- Cijena kojom dobri ljudi plaćaju nezainteresovansot za javne poslove jeste ta da zli preuzimaju vlast.

- Mudraci govore, jer imaju šta reći; budale govore, jer nešto moraju reći.....

Dr Džej Kenedi hvali Platona kao ključnog mudraca koji je ratničku kulturu uspio da preobrazi u kulturu mudrosti i znanja.

Za zapadnu civilizaciju i njegovo vrijeme on je značajan kao Isak Njutn ili Albert Ajnštajn.  Da nije njega, ne bismo kao genija slavili ni Viljema Šekspira - smatra Kenedi.


(SRNA)

Bookmark sa: