Direktorij:
| Magna Charta Universitatum |
|
|
|
| Bolonjski proces |
| Utorak, 15 april 2008 00:44 |
|
MAGNA CHARTA UNIVERSITATUM Preambula Dolepotpisani rektori evropskih univerziteta, okupljeni u Bolonji na devetoj stogodišnjici najstarijeg univerziteta u Evropi, četiri godine prije definitivnog ukidanja granica između zemalja Evropske zajednice; očekujući dalekosežnu saradnju svih evropskih naroda i vjerujući da bi ljudi i države trebalo da postatu svjesni, više nego ikada ranije, uloge koju će univerziteti biti pozvani da igraju u društvu koje se mijenja i koje je sve više internacionalno, Smatraju 1. da na kraju ovog milenija, koji se približava, budućnost čovječanstva uveliko ovisi od kulturnog, naučnog i tehničkog razvoja; da se ta budućnost gradi u centrima kulture, znanja i naučnog istraživanja, koje predstavljaju univerziteti; 2. da zadatak univerziteta da šire znanje među mladim generacijama podrazumijeva, u današnjem svijetu, da oni moraju služiti društvu kao cjelini; da naročito kulturna, socijalna i ekonomska budućnost društva zahtijeva znatnu investiciju u trajno obrazovanje; 3. da univerziteti budućim generacijama moraju dati obrazovanje i obuku koji će ih naučiti, a preko njih i druge, da poštuju veliku usklađenost svoje prirodne okoline i samog života. Dolepotpisani rektori evropskih univerziteta najavljuju svim državama i savjesti svih naroda osnovne principe, koji moraju, sada i uvijek, podržavati vokaciju univerziteta. Osnovni principi 1. Univerzitet je autonomna institucija u centru društava koja su različito organizirana zbog geografskog i historijskog naslijeđa; univerzitet naučnim istraživanjem i podukom stvara, ispituje, procjenjuje i prenosi kulturu. Da bi zadovoljio potrebe svijeta oko sebe, njegovo naučno istraživanje i nastavni rad moraju biti moralno i intelektualno nezavisni od svih političkih autoriteta i ekonomske moći. 2. Nastavni rad i naučno istraživanje na univerzitetima moraju biti neodvojivi ako hoće da im nastava ne zaostaje za potrebama koje se mijenjaju, zahtjevima društva i napretkom u naučnom znanju. 3. Sloboda naučnog istraživanja i obuke je osnovni princip univerzitetskog života pa vlade i univerziteti, koliko svakom od njih pripada, moraju osigurati poštivanje ovog osnovnog uvjeta. Odbacujući netoleranciju i uvijek otvoren za dijalog, univerzitet je idealno mjesto gdje se sastaju nastavnici sposobni da daju svoje znanje i spremni da ga razviju naučnim istraživanjem i inovacijama, i studenti koji imaju pravo na obogaćivanje svoga uma tim znanjem, koji su sposobni za to i to žele. 4. Univerzitet je skrbnik evropske humanističke tradicije; njegova stalna briga je postizanje univerzalnog znanja; da bi ispunio svoju vokaciju, univerzitet prelazi geografske i političke granice, a afirmira vitalnu potrebu da različite kulture upoznaju i utiču jedna na drugu. Sredstva Postizanje ovih ciljeva, poštujući te principe, zahtijeva djelotvorna sredstva, pogodna za sadašnje uvjete. 1. Da se sačuva sloboda naučnog istraživanja i nastavnog rada, svim članovima univerzitetske zajednice moraju biti dostupni odgovarajući instrumenti za ostvarenje te slobode. 2. Kod angažiranja nastavnika i reguliranja njihovoga statusa mora se poštivati princip da je naučno istraživanje neodvojivo od nastave. 3. Svaki univerzitet mora – uz dužno uvažavanje posebnih okolnosti – osigurati da se sačuvaju slobode njegovih studenata i da uživaju olakšice u kojima mogu steći kulturu i obuku čije je sticanje njihova svrha. 4. Univerziteti – naročito u Evropi – smatraju uzajamnu razmjenu informacija i dokumenata, te česte zajedničke projekte za unapređenje učenja, suštinskim za stalan napredak znanja. Prema tome, kao i u najranijim godinama svoje historije, univerziteti podstiču mobilnost među nastavnicima i studentima; štaviše, oni smatraju da je opća politika jednakog statusa, titula, ispita (bez štete po nacionalne diplome) i dodjele stipendija od suštinske važnosti za ostvarenje svoje misije u uvjetima kakvi danas vladaju. Dolepotpisani rektori se obavezuju, u ime univerziteta, da će učiniti sve što je u njihovoj moći da podstaknu svaku državu, kao i zainteresirane nadnacionalne organizacije, da ovu politiku ustrajno oblikuju na ovoj Magna Charti, koja izražava jednoglasnu želju univerziteta, slobodno izraženu i objavljenu. Bologna, 18. septembar/rujan 1988. |
Konkursi/Natječaji
-
Adobe MAX awards 2010
The Adobe MAX Awards is a global awards program that recognizes the best uses of...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 75 -
Deveti međunarodni nagradni konkurs dizajna na temu "Pocket Luck"
Trieste Contemporanea raspisao je deveti međunarodni nagradni konkurs dizajna n...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 109 -
Nikon photo contest international 2010-2011
The 33rd Nikon Photo Contest International is an international photo contest des...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 245 -
Konkurs za prijave studentskih filmova na Kustendorf festival
Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf počeo je da prima filmove k...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 70
Posjeta iz
| 46% | | Bosnia And Herzegovina |
| 34.5% | | United States |
| 7.3% | | Croatia |

















