Direktorij:
Home 
Bolonjski proces Ministarski skupovi: od Bologne do Bergena
Bolonjski proces Ministarski skupovi: od Bologne do Bergena
| Ministarski skupovi: od Bologne do Bergena |
 |
 |
 |
| Bolonjski proces |
| Nedjelja, 03 februar 2008 00:00 |
|
Temeljni skupovi i dokumenti: 1.Magna Charta Universitatum, Bologna, 1988. 2.Lisabonska konvencija, 1997. 3.Svjetska konferencija o visokom obrazovanju , Pariz, 1998. 4.Sorbonska deklaracija, Pariz, 1998. 5.Bolonjska deklaracija, 1999. 6.Salamanca, 2001. 7.Prag, 2001. 8.Berlin, Berlin 2003. 9.Bergen, maj 2005. Kada je Bolonjski proces bio u pripremi, već su postojale očigledne tendencije da će ideja zajedničkog evropskog područja visokog obrazovanja poprimiti konkretan oblik. To je bilo izraženo u programima Evropske Unije, a kasnije u Lisabonskoj konvenciji, sporazumu o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u Evropi. Sorbonne, 1998. godine Proces koji sada nosi naziv Bolonjski započeo je prije sedam godina, 1998. godine, i iniciran je Sorbonskom deklaracijom o ”usklađivanju strukture sistema evropskog visokog obrazovanja” u maju 1998. godine, kada su njemački, francuski, italijanski i britanski ministri zaduženi za visoko obrazovanje potpisali deklaraciju. Diskusija o zajedničkom evropskom području visokog obrazovanja (EHEA) bila je žučna zbog termina “usklađivanje sistema visokog obrazovanja.” U ovom kontekstu, od ključnog značaja je da se radi o dobrovoljnom približavanju evropskih sistema visokog obrazovanja, a ne o obavezujućem skupu sporazuma. Implementacija bolonjskih ciljeva predstavlja usklađivanje uslova na razini svake zemlje sa vizijom evropskog područja visokog obrazovanja i njome se ne pokušava pronaći najmanja zajednička odrednica za sve zemlje potpisnice. Sorbonska deklaracija bila je usredsređena na: 1.Progresivno međusobno približavanje ukupnog okvira stupnjeva/diploma i ciklusa u otvorenom evropskom području visokog obrazovanja 2.Zajednički sistem nivoa stupnjeva/diploma za dodiplomce (Bachelor’s degree), diplomce i postdiplomce (magistarski i doktorski stupanj) 3.Poboljšanje i omogućavanje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja (studenti bi trebalo da provedu najmanje jedan semestar u inostranstvu); uklanjanje prepreka za mobilnost i poboljšanje priznavanja stupnjeva/diploma i akademskih kvalifikacija. Bologna, 1999. godine Godinu dana kasnije, u junu 1999. godine, stvorena je osnova za uspostavljanje Evropskog područja visokog obrazovanja do 2010. godine i promoviranje evropskog sistema visokog obrazovanja širom svijeta: 29 evropskih ministara nadležnih za visoko obrazovanje sastali su se u Bologni i potpisali Bolonjsku deklaraciju. Zabrinuti da će ispunjavanje ovih ciljeva zahtijevati konstantnu podršku, nadgledanje i prilagođavanje potrebama koje kontinuirano evoluiraju, ministri su odlučili da se ponovo susretnu za dvije godine. U Bolonjskoj deklaraciji, ministri su potvrdili svoju namjeru da: 1. usvoje sistem stupnjeva/diploma koji je jednostavno razumjeti i Usporediti 2. usvoje sistem sa dva glavna ciklusa (dodiplomski/postdiplomski) 3. uspostave sistem studijskih bodova (kao što je ECTS) 4. promoviraju mobilnost putem prevazilaženja prepreka 5. promoviraju evropsku saradnju u osiguranju kvaliteta 6. promoviraju evropske dimenzije u visokom obrazovanju Prag, 2001. godine Dvije godine nakon skupa u Bolognie ministri nadležni za visoko obrazovanje iz 33 evropske zemlje potpisnice sastali su se u Pragu u maju 2001. godine kako bi se osvrnuli na progres ostvaren u Bolonjskom procesu i kako bi odredili smjer i prioritete za naredne godine. Rezultati su sadržani u Praškom komunikeu u kojem su ministri: 1.ponovno potvrdili svoju predanost ciljevima Bolonjske deklaracije 2.izrazili zahvalnost za aktivno učešće Evropske univerzitetske asocijacije (EUA) i Asocijacije studentskih unija u Evropi (ESIB) 3.zabilježili konstruktivnu pomoć Evropske Komisije 4.prodiskutovali proces koji slijedi u postizanju različitih ciljeva Bolonjske deklaracije, te istakli kao bitne elemente evropskog područja visokog obrazovanja podržali cjeloživotno učenje 5.ukazali na potrebu za veću uključenost studenata 6.istakli kao krajnji cilj potrebu za podizanje atraktivnosti i konkurentnosti evropskog područja visokog obrazovanja naspram drugih dijelova svijeta (uključujući aspekt transnacionalnog obrazovanja) Ministri su odlučili da se naredni sastanak za praćenje toka Bolonjskog procesa održi u 2003. godini u Berlinu kako bi se izvršio pregled napretka i odredili smjer i prioriteti za naredne faze procesa prema uspostavi evropskog područja visokog obrazovanja. Berlin, 2003. godine U Berlinu, gdje je u septembru 2003. godine održana naredna konferencija, ministri su definisali tri prelazna prioriteta za naredne dvije godine: osiguranje kvaliteta, dvociklični sistem stupnjeva/diploma i priznavanje stupnjeva/diploma i perioda/trajanja studija. Ciljevi i konkretni zadaci za gore pomenute akcije definisani su u Berlinskom komunikeu. Osiguranje kvaliteta Ministri su naglasili potrebu da se razviju zajednički kriteriji i metodologije, te se složili da bi nacionalni sistemi osiguranja kvaliteta trebalo da uključuju: 1.Definiciju odgovornosti uključenih tijela i institucija 2.Evaluaciju programa ili institucija, uključujući internu (pr)ocjenu, spoljnu kontrolu, učešće studenata i objavljivanje rezultata 3.Sistem akreditiranja, certifikacije ili usporedivih procedura 4.Međunarodno učešće, kooperaciju i umrežavanje Dvociklični sistem S obzirom na to da implementacija dvocikličnog sistema predstavlja cilj unutar Bolonjskog procesa ministri su zatražili razvijanje sveobuhvatnih okvira kvalifikacija za evropsko područje visokog obrazovanja. Unutar takvih okvira kao osnove za uspoređivanje, stupnjevi/diplome trebalo bi da imaju različito definisane rezultate. Diplome prvog i drugog ciklusa trebalo bi da imaju različite orijentacije i raznolike profile kako bi se udovoljilo različitim individualnim i akademskim potrebama, te potrebama tržišta rada. Priznavanje diploma i perioda/trajanja studija Ministri su kao još jedan prioritet naglasili važnost Lisabonske konvencije o priznavanju kvalifikacija, koju bi trebalo da ratificiraju sve zemlje koje učestvuju u Bolonjskom procesu. Njena realizacija znači da bi, na primjer, svaki student koji diplomira trebalo da primi dodatak diplomi automatski i bez dodatnih troškova. Treći ciklus Kako bi napravili dodatan iskorak naprijed, ministri su razmotrili potrebu da se ide dalje i od trenutnog fokusa na dva glavna ciklusa i uključili doktorski nivo kao treći ciklus u Bolonjskom procesu s ciljem promovisanja bliže veze između evropskog područja visokog obrazovanja (EHEA) i evropskog istraživačkog područja (ERA). Ovim je Bolonjskom procesu dodana deseta akciona tačka: Doktorske studije i sinergija između EHEA i ERA. Ministri su dali zadatak Grupi za praćenje primjene Bolonjskog procesa da na vrijeme izvrši inventuru za njihovu konferenciju u 2005. godini i da preuzme na sebe pripremu detaljnih izvještaja o napretku i implementaciji prijelaznih prioriteta određenih za ovaj period. Bergen, 2005. godine Sljedeća ministarska konferencija održana je u Bergenu (Norveška) u maju 2005. godine, gdje su ministri usvojili sveobuhvatni okvir kvalifikacija u evropskom području visokog obrazovanja. Preuzeli su obavezu izrade nacionalnih okvira kvalifikacija kompatibilnih sa sveobuhvatnim okvirom. Usvojili su i standarde i smjernice za osiguranje kvaliteta u evropskom području visokog obrazovanja. Priprema evropskog kao i nacionalnih okvira kvalifikacija posmatra se kao prilika da se cjeloživotno učenje još u većoj mjeri ugradi u visoko obrazovanje. U tom kontekstu institucije visokog obrazovanja treba da poboljšaju priznavanje ranije stečenog znanja ne samo u cilju pristupa visokom obrazovanju, već i kao elemente u programima visokog obrazovanja. Ministri su u Bergenu podcrtali da je ključna komponenta doktorske obuke originalni naučno-istraživački rad. Uvidjeli su potrebu za strukturiranim doktorskim programima i stavili primjedbu da standardno radno opterećenje trećeg ciklusa u većini zemalja treba da odgovara normalnom opterećenju tokom 3-4 godine redovnog studija. Konture evropskog područja visokog obrazovanja struktuirane su u tri ciklusa, gdje svaki od nivoa ima funkciju pripreme studenta za tržište rada, za daljnju izgradnju kompetentnosti i za aktivno učešće u društvu. Sveobuhvatni okvir kvalifikacija, usaglašeni skup evropskih standarda i smjernica za osiguranje kvaliteta i priznavanje stupnjeva/diploma i perioda/trajanja studija također predstavljaju ključne karakteristike strukture evropskog područja visokog obrazovanja. Na konferenciji u Bergenu naglašena je društvena dimenzija Bolonjskog procesa i ocijenjena kao sastavni dio evropskog područja visokog obrazovanja. Mobilnost studenata i nastavnog osoblja između svih zemalja učesnica, navedeni kao ključni cilj Bolonjskog procesa, mora biti unaprijeđena. Svjesni brojnih preostalih izazova koje je potrebno prevazići, ministri su ponovo potvrdili svoju predanost omogućavanju prenošenja stipendija i zajmova putem zajedničkog djelovanja. To podrazumijeva intenziviranje napora za uklanjanje prepreka mobilnosti putem olakšavanja izdavanja viza i radnih dozvola što predstavlja odgovornost svih nacionalnih vlada. Bookmark sa:
|
Konkursi/Natječaji
-
Adobe MAX awards 2010
The Adobe MAX Awards is a global awards program that recognizes the best uses of...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 75 -
Deveti međunarodni nagradni konkurs dizajna na temu "Pocket Luck"
Trieste Contemporanea raspisao je deveti međunarodni nagradni konkurs dizajna n...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 109 -
Nikon photo contest international 2010-2011
The 33rd Nikon Photo Contest International is an international photo contest des...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 245 -
Konkurs za prijave studentskih filmova na Kustendorf festival
Međunarodni filmski i muzički festival Kustendorf počeo je da prima filmove k...Ponedjeljak, 12 juli 2010
By - Tamara.K - Hits: 70
Posjeta iz
| 46% |  | Bosnia And Herzegovina |
| 34.5% |  | United States |
| 7.3% |  | Croatia |
